Obilježja kapitalizma

Kapitalizam je dominantan društveno-ekonomski sustav u suvremenom svijetu. Njegov glavni cilj je ostvariti dobit i akumulirati bogatstvo.

Kapitalistički sustav pojavio se sredinom petnaestog stoljeća, zamjenjujući feudalizam koji je vladao u srednjem vijeku. S ovim novim modelom pojavila se buržoazija, proizvodnja kapitala, društvena nejednakost, među ostalim obilježjima koja su počela obilježavati kapitalizam.

Pogledajte neke od ključnih aspekata koji definiraju ovaj političko-ekonomski sustav koji dominira svijetom globalizacije:

1. Stvaranje dobiti i akumulacija bogatstva

To je glavni cilj kapitalizma: dobiti bogatstvo. Dobit dolazi od vrijednosti akumuliranih u kolektivnom radu privatnih tvrtki koje igra proletarijat (radnici).

Da bi dobit uvijek bila pozitivna, vlasnici sredstava za proizvodnju (kapitalisti) usvajaju mjere ograničavanja troškova, kao dobavljače i jeftinije sirovine.

Otkrijte razlike između kapitalizma i socijalizma.

2. Radnici su radnici

Plaćeni rad je još jedna od glavnih karakteristika ovog socioekonomskog sustava. Radnici (proletarijat) imaju pravo po zakonu primati naknadu za svoju radnu snagu.

Plaća je počela postajati sve češća tijekom razdoblja poznatog kao Industrijski kapitalizam (od sredine osamnaestog stoljeća). Do tada, ropstvo i ropstvo bili su dva sustava s najvećom prisutnošću u svijetu, odražavajući običaje koji su se primjenjivali u srednjem vijeku (feudalizam).

U suvremenom kapitalističkom sustavu proleteri predstavljaju veliku većinu, koja ovise o plaćama koje kapitalisti plaćaju (vlasnici privatne imovine).

Poslodavci, pak, koriste taj novac za kupnju roba i usluga od drugih kapitalista, uzrokujući neprestano kretanje sustava.

3. Prevladavanje privatne imovine

U kapitalističkom sustavu proizvodni sustavi općenito pripadaju osobi ili skupini. To su osobna dobra ili područja pojedinačne uporabe.

Unutar kapitalističkog sustava postoje i takozvana poduzeća u državnom vlasništvu, koja su u teoriji državna uprava. No, zbog intenzivne ekonomske krize, mnogi od njih završavaju privatizacijom, odnosno prodavanjem privatnim tvrtkama.

4. Država malo intervenira na tržištu (tržišna ekonomija)

To je slobodna inicijativa za reguliranje kapitalističkog tržišta, uz malo ili nikakvu državnu intervenciju. Taj se proces odvija kroz tzv. Zakon ponude i potražnje, gdje se cijene proizvoda određuju prema potražnji potrošača i količini potonje u ponudi.

Kako bi ostvarili bolji profit, tvrtke moraju ponuditi kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama. U tom smislu, konkurencija je još jedan čimbenik koji proizlazi iz ovog zakona ponude i potražnje, jer širi opcije kupnje, što uzrokuje pad cijena.

5. Podjela na društvene klase

Razmatrana kao najpolemičnija karakteristika kapitalističkog sustava, klasna podjela u procesu kolektivnog rada određuje stranu koja ima moć i dobit i stranu onih koji rade za proizvodnju te dobiti.

Na jednoj strani je tzv. Kapitalistička manjina koju predstavljaju vlasnici sredstava za proizvodnju i kapital, as druge strane većina zove proletare, ljude koji prodaju svoju radnu snagu u zamjenu za plaću koja jamči zdravlje, hranu, prijevoz, slobodno vrijeme, itd

To je glavna točka klasne podjele, jer ne uvijek kapitalist nudi adekvatnu i dostatnu naknadu za zadovoljavanje svih osnovnih potreba radnika.

Saznajte više o kapitalizmu i što to znači biti kapitalist.

6. Rast društvene nejednakosti

Naposljetku, nejednakost između društvenih klasa može postati beznačajna, što uzrokuje da su skupine bogate, dok druge žive u ekstremnom siromaštvu.

Društvena nejednakost je jedan od najproblematičnijih plodova kapitalizma. Ta se nejednakost često povezuje s neravnomjernošću gospodarstva zemlje, odnosno kada nije u stanju jamčiti osnovne uvjete za jamčenje kvalitete života za sve.

Saznajte vi :e o: