konzervatizam

Što je konzervativizam:

Konzervativizam (koji se naziva i konzervativizam) je politički i društveni stav koji nastoji promicati održavanje tradicionalnih vrijednosti, praksi i institucija.

Općenito govoreći, konzervativizam cijeni tradiciju, hijerarhiju, autoritet i imovinska prava. Međutim, budući da se ono što se smatra tradicionalnim varira prema mjestu i vremenu, konzervativizam nema fiksne univerzalne karakteristike.

Konzervativizam se usredotočuje na stabilnost i kontinuitet, suprotstavljajući se progresivnim ili revolucionarnim politikama. Dakle, konzervativni pojedinac je onaj koji brani stalnost statusa quo ili povratak vrijednosti davno prošlog vremena.

Konzervativni stav može se predstaviti u različitim granama društva, kao što su politika, religija, ekonomija itd.

Politički konzervativizam

Konzervativizam je općenito povezan s desničarskom politikom i zagovara očuvanje privatnog vlasništva, osobnog bogatstva i individualizma.

U politici, konzervativizam ne nastoji spriječiti pojavu bilo kakve društvene promjene, već samo one revolucionarnog karaktera koji imaju duboke i neposredne institucionalne posljedice. U tom smislu, politički konzervativizam shvaća da se promjene moraju dogoditi od institucija i nikada protiv njih.

Politički konzervativizam pretpostavlja da tradicija, obitelj, škola i religija trebaju biti temelj kroz koji se društvene promjene moraju odvijati prirodno i postupno.

Konzervativizam i liberalizam

Konzervativizam i liberalizam su varijantni koncepti koji se predstavljaju u tri aspekta: klasičnom, društvenom i ekonomskom.

U klasičnom smislu, konzervativizam je desničarska ideologija obilježena autoritetom, poretkom i tradicijom, kao u klasičnoj aristokraciji. U socijalnom aspektu, konzervativizam je pozicija koja uzdiže hijerarhiju . Na ekonomskom polju, konzervativizam je podijeljen na tri staze:

  • klasični ekonomski konzervativizam: koji favorizira interese elite u državi
  • fiskalni ekonomski konzervativizam: fokusiran na ekonomsku politiku štednje (kontrola rashoda s ciljem dobivanja fiskalne ravnoteže)
  • socijalni ekonomski konzervativizam: koji se usredotočuje na protekcionističke ekonomske politike

Liberalizam, u klasičnom kontekstu, je lijeva ideologija koja favorizira slobodu, kao u klasičnoj demokraciji. U društvu, liberalizam favorizira jednakost. U ekonomiji, liberalizam ima dva oblika:

  • klasični ekonomski liberalizam: utemeljen na ukupnoj ekonomskoj slobodi
  • socijalni ekonomski liberalizam: utemeljen na ekonomskoj jednakosti

Primjeri konzervativnih vrijednosti

Evo nekoliko primjera klasičnih i društveno konzervativnih vrijednosti:

Klasične konzervativne vrijednostiDruštveno konzervativne vrijednosti

Ekonomsko planiranje

Ograničenja imigracije

Socijalna hijerarhija utemeljena na klasi

Otpor prema socijalnim programima

Nema razdvajanja religije i države

Socijalna hijerarhija u smislu spola, rase i etničke pripadnosti

protekcionizam

Naglasak na nacionalizmu

Ne pravo na pošteno suđenje

Kontrola tržišta

Ograničena sloboda izražavanja

izolacionizam

Bez prioriteta ljudskih prava

Otpor progresivnim politikama

Liberalni konzervativizam

Liberalni konzervativizam je ekonomska i socijalna ideologija koja spaja konzervativne političke elemente i liberalne stavove.

Liberalni konzervativizam utjelovljuje klasičan pogled na minimalnu državnu intervenciju u gospodarstvu, jamčeći svim pojedincima slobodu sudjelovanja na tržištu i stvaranje bogatstva. Međutim, prema liberalnom konzervativizmu, pojedinci ne mogu biti potpuno slobodni u drugim sferama života, zahtijevajući snažnu državu koja osigurava red i kroz društvene institucije razvija osjećaj dužnosti i odgovornosti nacije.

U političkom smislu, liberalni konzervativizam se promatra kao desno-desno (ili umjereno desno) ideologija koja podržava konzervativne građanske slobode i društvene stavove, uvijek favorizirajući gospodarstvo.

Porijeklo konzervativizma

Konzervativizam, kao stav otpora promjenama, nastao je tijekom društvenih, političkih i ekonomskih revolucija koje su se dogodile u Europi tijekom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća.

Engleska revolucija 1640. i Francuska revolucija 1789. bile su odgovorne za promjene u svjetskoj ekonomskoj paradigmi i posljedičnu tranziciju u suvremeni svijet. Upravo su ti progresivni pokreti doveli do kapitalizma, koji je drastično promijenio razmišljanje i vrijednosti vremena, prvo u Europi, a zatim u ostatku svijeta.

Kao prirodna posljedica tih revolucija pojavila se podjela između konzervativizma i progresizma, odnosno onih koji su branili održavanje postojećeg poretka i politike i onih koji su promjenama podržavali revolucionarnim pokretima.

Kao politička ideologija, izvor konzervativizma često se pripisuje političkim filozofima Richardu Hookeru, Davidu Humeu i, iznad svega, Edmundu Burkeu . Burke je bio jedan od glavnih kritičara Francuske revolucije tvrdeći da će promjene vremena uništiti društvo i tradicionalne institucije. Kasnije je postao poznat kao "otac liberalnog konzervativizma" jer je imao ideale suprotne onima Britanske konzervativne stranke.

Konzervativizam u Brazilu

U Brazilu je konzervativizam usko povezan s desničarskim političkim strankama, iako vrlo malo stranaka službeno tvrdi konzervativce.

Prvi oblik konzervativizma u Brazilu dogodio se kroz Konzervativnu stranku, utemeljenu oko 1836. s prijedlogom zaštite integriteta zemlje, i ugasila se osnivanjem republike 1889.

Trenutno, brazilski konzervativizam brani jačanje tradicionalnih institucija kao što su obitelj, religija i škola, kao i valorizacija ideala hijerarhije i autoriteta. S obzirom da ne postoje posebno konzervativne stranke, konzervativizam u Brazilu je vidljiv kroz političare poput Jair Bolsonaro, Silas Malafia ili druge članove evangeličke skupine.