konzervatizam
Što je konzervativizam:
Konzervativizam (koji se naziva i konzervativizam) je politički i društveni stav koji nastoji promicati održavanje tradicionalnih vrijednosti, praksi i institucija.
Općenito govoreći, konzervativizam cijeni tradiciju, hijerarhiju, autoritet i imovinska prava. Međutim, budući da se ono što se smatra tradicionalnim varira prema mjestu i vremenu, konzervativizam nema fiksne univerzalne karakteristike.
Konzervativizam se usredotočuje na stabilnost i kontinuitet, suprotstavljajući se progresivnim ili revolucionarnim politikama. Dakle, konzervativni pojedinac je onaj koji brani stalnost statusa quo ili povratak vrijednosti davno prošlog vremena.
Konzervativni stav može se predstaviti u različitim granama društva, kao što su politika, religija, ekonomija itd.
Politički konzervativizam
Konzervativizam je općenito povezan s desničarskom politikom i zagovara očuvanje privatnog vlasništva, osobnog bogatstva i individualizma.
U politici, konzervativizam ne nastoji spriječiti pojavu bilo kakve društvene promjene, već samo one revolucionarnog karaktera koji imaju duboke i neposredne institucionalne posljedice. U tom smislu, politički konzervativizam shvaća da se promjene moraju dogoditi od institucija i nikada protiv njih.
Politički konzervativizam pretpostavlja da tradicija, obitelj, škola i religija trebaju biti temelj kroz koji se društvene promjene moraju odvijati prirodno i postupno.
Konzervativizam i liberalizam
Konzervativizam i liberalizam su varijantni koncepti koji se predstavljaju u tri aspekta: klasičnom, društvenom i ekonomskom.
U klasičnom smislu, konzervativizam je desničarska ideologija obilježena autoritetom, poretkom i tradicijom, kao u klasičnoj aristokraciji. U socijalnom aspektu, konzervativizam je pozicija koja uzdiže hijerarhiju . Na ekonomskom polju, konzervativizam je podijeljen na tri staze:
- klasični ekonomski konzervativizam: koji favorizira interese elite u državi
- fiskalni ekonomski konzervativizam: fokusiran na ekonomsku politiku štednje (kontrola rashoda s ciljem dobivanja fiskalne ravnoteže)
- socijalni ekonomski konzervativizam: koji se usredotočuje na protekcionističke ekonomske politike
Liberalizam, u klasičnom kontekstu, je lijeva ideologija koja favorizira slobodu, kao u klasičnoj demokraciji. U društvu, liberalizam favorizira jednakost. U ekonomiji, liberalizam ima dva oblika:
- klasični ekonomski liberalizam: utemeljen na ukupnoj ekonomskoj slobodi
- socijalni ekonomski liberalizam: utemeljen na ekonomskoj jednakosti
Primjeri konzervativnih vrijednosti
Evo nekoliko primjera klasičnih i društveno konzervativnih vrijednosti:
Klasične konzervativne vrijednosti | Društveno konzervativne vrijednosti |
---|---|
Ekonomsko planiranje | Ograničenja imigracije |
Socijalna hijerarhija utemeljena na klasi | Otpor prema socijalnim programima |
Nema razdvajanja religije i države | Socijalna hijerarhija u smislu spola, rase i etničke pripadnosti |
protekcionizam | Naglasak na nacionalizmu |
Ne pravo na pošteno suđenje | Kontrola tržišta |
Ograničena sloboda izražavanja | izolacionizam |
Bez prioriteta ljudskih prava | Otpor progresivnim politikama |
Liberalni konzervativizam
Liberalni konzervativizam je ekonomska i socijalna ideologija koja spaja konzervativne političke elemente i liberalne stavove.
Liberalni konzervativizam utjelovljuje klasičan pogled na minimalnu državnu intervenciju u gospodarstvu, jamčeći svim pojedincima slobodu sudjelovanja na tržištu i stvaranje bogatstva. Međutim, prema liberalnom konzervativizmu, pojedinci ne mogu biti potpuno slobodni u drugim sferama života, zahtijevajući snažnu državu koja osigurava red i kroz društvene institucije razvija osjećaj dužnosti i odgovornosti nacije.
U političkom smislu, liberalni konzervativizam se promatra kao desno-desno (ili umjereno desno) ideologija koja podržava konzervativne građanske slobode i društvene stavove, uvijek favorizirajući gospodarstvo.
Porijeklo konzervativizma
Konzervativizam, kao stav otpora promjenama, nastao je tijekom društvenih, političkih i ekonomskih revolucija koje su se dogodile u Europi tijekom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća.
Engleska revolucija 1640. i Francuska revolucija 1789. bile su odgovorne za promjene u svjetskoj ekonomskoj paradigmi i posljedičnu tranziciju u suvremeni svijet. Upravo su ti progresivni pokreti doveli do kapitalizma, koji je drastično promijenio razmišljanje i vrijednosti vremena, prvo u Europi, a zatim u ostatku svijeta.
Kao prirodna posljedica tih revolucija pojavila se podjela između konzervativizma i progresizma, odnosno onih koji su branili održavanje postojećeg poretka i politike i onih koji su promjenama podržavali revolucionarnim pokretima.
Kao politička ideologija, izvor konzervativizma često se pripisuje političkim filozofima Richardu Hookeru, Davidu Humeu i, iznad svega, Edmundu Burkeu . Burke je bio jedan od glavnih kritičara Francuske revolucije tvrdeći da će promjene vremena uništiti društvo i tradicionalne institucije. Kasnije je postao poznat kao "otac liberalnog konzervativizma" jer je imao ideale suprotne onima Britanske konzervativne stranke.
Konzervativizam u Brazilu
U Brazilu je konzervativizam usko povezan s desničarskim političkim strankama, iako vrlo malo stranaka službeno tvrdi konzervativce.
Prvi oblik konzervativizma u Brazilu dogodio se kroz Konzervativnu stranku, utemeljenu oko 1836. s prijedlogom zaštite integriteta zemlje, i ugasila se osnivanjem republike 1889.
Trenutno, brazilski konzervativizam brani jačanje tradicionalnih institucija kao što su obitelj, religija i škola, kao i valorizacija ideala hijerarhije i autoriteta. S obzirom da ne postoje posebno konzervativne stranke, konzervativizam u Brazilu je vidljiv kroz političare poput Jair Bolsonaro, Silas Malafia ili druge članove evangeličke skupine.