kejnzijanizma
Što je kejnzijanizam:
Kejnzijanizam je ekonomska teorija koja se protivi liberalizmu, jer brani intervenciju države u kontroli nacionalnog gospodarstva, kako bi zemlja postigla punu zaposlenost.
Ovu političko-ekonomsku doktrinu izradio je engleski ekonomist John Maynard Keynes (1883.-1946.) Kao alternativu liberalističkom modelu, koji je dosegnuo svoj vrhunac krajem drugog desetljeća dvadesetog stoljeća kada se dogodila poznata kriza 1929. godine .
Sjedinjene Države, tijekom Rooseveltova predsjedanja, koristile su kejnzijanski model u pokušaju da spasu zemlju od velike krize 29. Ova ekonomska doktrina bila je osnova za čuveni New Dealov plan da izvuku SAD iz "Velike depresije".
Keynesovu teoriju službeno je predstavio Keynes u Općoj teoriji zapošljavanja, kamata i novca, objavljenoj 1936. godine. Usput, ova knjiga je postala osnova i referenca za nove studije o gospodarstvu i upravi.
Mnogi misle da je Keynes branio nacionalizaciju gospodarstva, kao što su socijalističke zemlje slijedile na temelju marksističke teorije, ali je bio branitelj kapitalističkog modela. Međutim, taj je ekonomist također smatrao da bi država trebala biti odgovorna za kontrolu određenih čimbenika, kao što je jamčenje socijalnih naknada radnicima tako da imaju minimalni životni standard.
Iz tog razloga, kejnzijanizam je također postao poznat kao "država blagostanja".
Vidi također: Značenje kapitalizma.
Karakteristike kejnzijanizma
Neke od ključnih značajki koje definiraju kejnzijanizam su:
- Razvoj političkih akcija za ekonomski protekcionizam;
- Državna intervencija u područjima gospodarstva u kojima privatna poduzeća ne mogu ili ne žele djelovati;
- Protivljenje liberalizmu i neoliberalizmu;
- Socijalna davanja stanovništvu (minimalna plaća, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, zdravstveno osiguranje itd.);
- Smanjenje kamatnih stopa;
- Jamstvo pune zaposlenosti;
- Ravnoteža između proizvodnje i potražnje.
Keynesianizam i neoliberalizam
Keynesianizam je suprotnost neoliberalizmu. Potonje, kao i klasični liberalizam, brani nisko sudjelovanje države u gospodarstvu, dok prvi osigurava državnu intervenciju u pitanjima koja privatna poduzeća zanemaruju.
Prema idejama Adama Smitha, prethodnika liberalizma, kapitalizam je sadržavao mehanizme koji su služili kao društveno-ekonomski samoregulatori društva. Na ovaj način, za liberale, država bi trebala jamčiti samo privatno vlasništvo.
S krizom 29, takozvana "nevidljiva ruka" kapitalizma pokazala se neučinkovitom kao jedina alternativa za održavanje ravnoteže gospodarstva.
Upravo iz te nesigurnosti kejnzijanizam je imao prostora, tvrdeći da se država treba miješati u društvo i gospodarstvo kako bi se osiguralo da svi građani imaju život s minimalnim dostojanstvom.
Saznajte više o neoliberalizmu.
