empirizam
Što je empirizam:
Empirizam je filozofski pokret koji vjeruje u ljudska iskustva kao jedini odgovoran za oblikovanje ideja i koncepata koji postoje u svijetu.
Empirizam karakterizira znanstveno znanje, kada se mudrost stječe percepcijama; po podrijetlu ideja, kroz koje se percipiraju stvari, bez obzira na njihove ciljeve ili značenja.
Empirizam se sastoji od epistemološke teorije koja ukazuje da je svo znanje plod iskustva i stoga posljedica osjetila. Iskustvo uspostavlja vrijednost, podrijetlo i granice znanja.
Glavni teoretičar empirizma bio je engleski filozof John Locke (1632.-1704.), Koji je branio ideju da je ljudski um "prazan list" ili "tabula rasa", gdje se bilježe vanjski dojmovi. Stoga ne prepoznaje postojanje prirodnih ideja, niti univerzalnog znanja.
Kao teorija koja se protivi racionalizmu, empirizam kritizira metafiziku i koncepte kao što su uzrok i suština. To jest, cijeli proces spoznaje, znanja i djelovanja uči se iskustvom, pokušajima i pogreškama.
Etimološki, ovaj pojam ima dvostruko podrijetlo. Riječ je možda nastala iz latinskog, ali i iz grčkog izraza, koji proizlazi iz specifičnije upotrebe, koja se koristi za imenovanje liječnika koji posjeduju vještine i znanje iz praktičnih iskustava, a ne iz teorijskih uputa.
Osim Johna Lockea, u oblikovanju koncepta empirizma bilo je i nekoliko drugih istaknutih autora, kao što su Francis Bacon, David Hume i John Stuart Mill.
Trenutno je logički empirizam poznat kao neopozitivizam koji je stvorio bečki krug. Unutar empirizma postoje tri empirijske linije: integralni, umjereni i znanstveni.
U znanosti se empirizam koristi kada govorimo o tradicionalnoj znanstvenoj metodi koja proizlazi iz filozofskog empirizma, koji tvrdi da se znanstvene teorije moraju temeljiti na promatranju svijeta, a ne na intuiciji ili vjeri kakva je bila.
Empirizam i racionalizam
Empirizam i racionalizam su dvije suprotstavljene filozofske struje.
Racionalizam se bavi temom znanja iz točnih znanosti, dok empirizam daje veću važnost eksperimentalnim znanostima.
Prema racionalizmu, znanje se postiže dobrim korištenjem razuma, a ne osjetila, jer informacije dobivene kroz osjetila mogu biti pogrešne, jer je moguće zavarati ono što se čuje ili vidi.
Saznajte više o značenju racionalizma.
Empirizam i inatizam
Inatizam je lanac filozofske misli potpuno suprotan onome empirizma.
Inatizam vjeruje da je znanje urođeno ljudskom biću, tj. Da su pojedinci već rođeni s određenim znanjem .
Tijekom života, međutim, inatisti vjeruju da bi pojedinci trebali primati podražaje tako da se sve postojeće znanje može razviti.
Znanje bi se prenosilo iz generacije u generaciju kroz nasljedstvo.
Saznajte više o značenju inatizma.
Empirizam i prosvjetljenje
Prosvjetiteljstvo, također poznato kao "Dob svjetla", bilo je razdoblje transformacije u društvenoj strukturi, osobito u Europi, gdje su se teme vrtjele oko slobode, napretka i čovjeka.
Za razliku od empirizma, prosvjetiteljstvo je pridaje veliku važnost razumu, uvijek nastojeći mobilizirati svoju moć.
Saznajte više o značenju prosvjetiteljstva.
Empirizam i kritika
Kritika je filozofska struja koja ukazuje na razlog kao na nužnost dosezanja znanja i nema potrebe za korištenjem osjetila.
Immanuel Kant, tvorac kritike, upotrijebio je tu filozofiju da donese zajedničku točku između empirizma i racionalizma.
Kant ističe da su osjetljivost i razumijevanje dvije važne sposobnosti u postizanju znanja, a informacije uhvaćene osjetilima modelirat će se razumom.
