basna

Što je bajka:

Bajka je pripovijest u prozi ili kratka epska pjesma moralizirajućeg karaktera koju izvode životinje, biljke ili čak i nežive stvari. Obično sadrži narativni dio i kratak moralizirajući zaključak, gdje životinje postaju primjeri ljudskom biću, sugerirajući istinu ili odraz moralnog poretka.

Bajka je nastala na istoku, gdje postoji velika tradicija, koja je kasnije prešla u Grčku, gdje su je uzgajali Hesiod, Archilochus i iznad svega Ezop. Žanr je u to vrijeme još uvijek pripadao usmenoj tradiciji. Rimljani, među kojima se ističe Phaedrus, umetnuli su basnu u pisanu književnost.

Svaka životinja simbolizira neki aspekt ili kvalitetu čovjeka kao, na primjer, lav predstavlja snagu; lisica, lukavost; mrav, djelo, je pripovijest s didaktičkom pozadinom.

Kada su likovi neživih bića, sile prirode ili objekata, pripovijest se naziva apolognim, što se razlikuje od priče.

Priče se obično prenose od strane roditelja, učitelja, čak i političara i javnih osoba, a nalaze se u knjigama, predstavama, filmovima i raznim drugim oblicima komunikacije.

U figurativnom smislu, riječ bajka može značiti laž ili farsu. Ex: Ne izlazimo jer sam otkrila da je sve što je rekla bila samo bajka.

Najpopularnije bajke

Neke od najpoznatijih bajki su: cvrčak i mrav, lisica i grožđe, zec i kornjača, lav i miš.

Najpoznatiji pisci basni su Aesop, Phaedrus i La Fontaine. Potonji je stvorio remek-djelo pod nazivom "Bajke", podijeljeno u 12 knjiga, u kojima autorica agilnim i izražajnim jezikom vješto analizira dušu i prirodu ljudskog bića. Napisane u slobodnim stihovima i objavljene između 1668. i 1694., u bajkama se nalazi lucidna i satirična kritika društva kasnog sedamnaestog stoljeća, ali one se danas mogu primijeniti.

U Brazilu je najpoznatiji fabulist Monteiro Lobato, autor basni "sova i orao", "konj i magarac", "vrana i paun", među ostalima.