fotosinteza

Što je fotosinteza:

Fotosinteza znači biološki proces koji se provodi kroz klorofil prisutan u zelenim biljkama, koji kroz energiju sunčeve svjetlosti apsorbira vodu i ugljični dioksid iz atmosfere koji se pretvaraju u kemijsku energiju . Istodobno se u atmosferu ispušta kisik, koji obnavlja i pročišćava zrak.

Kroz fotosintezu zelene biljke akumuliraju solarnu energiju i pretvaraju je u spojeve koji se sintetiziraju iz ugljikovog dioksida. Svjetlost, voda, klorofil i ugljični dioksid dio su ovog procesa. U fotosintezi moguće je identificirati dvije faze: svjetlo i tamno.

Fotosinteza je temelj za opstanak svih oblika života na Zemlji, jer upravo kroz nju dobivate bitnu energiju za život. Hranidbeni lanac se nastavlja jer životinje i ostala bića koja nemaju fotosintetski kapacitet ovise o organskim tvarima koje zelene biljke nude kao izvor hrane.

Izraz "autotrof" odnosi se na bića koja imaju sposobnost sintetizirati vlastitu hranu. "Heterotrofi" su ljudi i većina životinja koje nemaju tu sposobnost.

Proces fotosinteze koji su izvršili autotrofi otkrio je 1778. nizozemski znanstvenik Jan Ingenhousz, koji je svjedočio oslobađanju plina kisika biljkama izloženim sunčevom svjetlu.

Jasna faza i tamna faza fotosinteze

U svjetlosnoj fazi apsorpcija svjetlosti dolazi kroz klorofil i druge pigmente, koji čine fotoredukciju NADP + podjelom vode i fotofosforilacijom ADP-a. Tako dolazi do nastajanja NADPH i ATP (adenozin trifosfata).

U mračnoj fazi dolazi do smanjenja ugljičnog dioksida i stvaranja drugih organskih spojeva na bazi ugljika.

Fotosinteza i kemosinteza

Za razliku od fotosinteze, kemosinteza se sastoji od stvaranja organske tvari bez pribjegavanja solarnoj energiji. Ovaj fenomen najčešće provode bakterije, točnije ferrobakterije, sulfobakterije i nitrobakterije.