determinizam

Što je determinizam:

Determinizam je filozofski koncept koji kaže da su sve činjenice utemeljene na uzrocima, tj. Cijeli događaj se upravlja odlučnošću, bilo prirodnom ili nadnaravnom.

Pojam determinizam proizašao je iz glagola "odrediti", koji potječe od latinske determinacije koja doslovno znači "ne-kraj" ili "ne-ograničavanje". Ukratko, determinizam je struja misli koja brani ideju da se ljudske odluke i izbori ne događaju prema slobodnoj volji, već na temelju slučajnih odnosa.

Sve u svemiru, prema determinizmu, ograničeno je na nepromjenjive zakone, to jest, sve ljudske činjenice i djelovanja su unaprijed određena prirodom, a "sloboda izbora" samo je iluzija života.

U modernom dobu, determinizam se koristio kao pojam za objašnjavanje svemira, uglavnom da bi se pokušalo razumjeti prirodne pojave. Prema toj teoriji, moguće je "predvidjeti" buduće događaje na temelju trenutnih događaja, jer bi sva stvarnost bila međusobno povezana zajedničkim ciljevima; stvarnost je fiksirana, to jest, ono što se predviđa da će se dogoditi, dogodit će se.

Vrste determinizma

Stvoreno je nekoliko tipova koncepata za determinizam, od načina na koji se razumiju šansa i odlučnost:

• Preddefinitizam: smatra se mehanističkim determinizmom, odnosno određivanjem uzroka stavlja se u prošlost, a događaji su sadašnji i budući uzroci pojava objašnjenih u početnim uvjetima svemira.
• Post-determinizam: temelji se na teleologiji, filozofskom proučavanju svrhe i svrhe. Ovaj model determinizma tvrdi da je određivanje činjenica u budućnosti, to jest, sve se događa prema svrsi ili razlogu neke božanske entiteta koja ne pripada ljudskom svemiru; na primjer, "volja bogova".
• Ko-determinizam: slično teoriji kaosa, ko-determinizam brani povremeni odnos uzroka kao generatora novih realnosti. Na primjer, učinci jednog uzroka mogu postati uzroci drugih učinaka, stvarnosti koja se razlikuje od prethodnih uzroka. U ovom modelu, determinizam se nalazi u sadašnjosti ili u simultanosti procesa.

Determinizam i sloboda

Determinizam je predmet mnogo kritika među istraživačima i filozofima koji prihvaćaju koncept slobodnog izbora i slobodne volje; slučajnost.

Kritičari potvrđuju svoje gledište tvrdeći da duh, duša, želja, izbor i ljudska volja ne koegzistiraju u istom kauzalnom svijetu prirode i stoga se njima ne upravljaju isti nepromjenjivi zakoni.

Međutim, deterministi suzbijaju kritičare argumentom da ignoriraju ko-determinizam, to jest, koncept da postoje odnosi između različitih različitih stvarnosti, bilo da su to molekularni, društveni, planetarni, psihički i tako dalje.

Postoje i drugi znanstvenici, kao što su Nietzsche i Deleuze, koji determinizam i slobodu ne tumače kao kontradiktorne. Sloboda ne bi bila "slobodna volja", već sposobnost stvaranja. U tom smislu, "slobodna volja" bila bi samo izbor između opcija koje su već oduvijek određene, a koje su već stvorene. Dakle, ovo načelo (određivanje koje već postoji u prošlosti) karakteristično je za preddefinitizam.