Post-istina

Što znači Post-istina:

Post-istina je fenomen kroz koji javno mnijenje reagira više na emocionalne žalbe nego na objektivne činjenice.

Prema tom konceptu, istina činjenica se postavlja u pozadinu kada se informacije odnose na uvjerenja i emocije masa, što rezultira manipulativnim javnim mišljenjem.

Izraz "post-istina" izabran je za Riječ godine u Oxfordskom rječniku, koji je definiran kao "ideja da konkretna činjenica ima manji značaj ili utjecaj od apeliranja na emocije i osobna uvjerenja". s rječnikom, prefiks "post" prenosi ideju da je istina iza.

Temelj post-istine izvučen je iz psihološke koncepcije kognitivne pristranosti, koja objašnjava čovjekovu prirodnu sklonost procjenjivanju činjenica na temelju vlastite percepcije. Stoga, kada mediji koriste tu tendenciju za medijske, ekonomske ili političke ciljeve, rađa se fenomen poslije istine, u kojem mase "preferiraju" vjerovati određenim informacijama koje možda nisu provjerene.

Prema riječima povjesničara Leandra Karnala, post-istina je " afektivna selekcija identiteta ", kroz koju se pojedinci identificiraju s vijestima koje najbolje odgovaraju njihovim konceptima.

Post-istina i lažne vijesti

Iako imaju slične učinke, pojam istine se ne miješa s konceptom lažnih vijesti .

Lažne vijesti, bez obzira na njihovu motivaciju, objektivne su laži, to jest, nelegitimne informacije koje se ne uklapaju u stvarnost, formulirane da izazovu uznemirenost na određenoj temi. Dakle, sasvim je moguće da lažne vijesti potječu iz post-istine.

Post-istina je prihvaćanje informacija od strane pojedinca ili grupe pojedinaca, koji pretpostavljaju legitimnost tih informacija iz osobnih razloga, bilo političkih preferencija, vjerskih uvjerenja, kulturne prtljage itd. Prema tome, postinstvenost ne znači nužno laž (budući da neprovjerene informacije mogu biti istinite), ali uvijek implicira zanemarivanje istine.

Primjeri post-istine

Da bi se ilustrirala pojava, primjeri koji su se poslije istine često koristili su američki predsjednički izbori 2016. i referendum koji je iste godine napustio Ujedinjeno Kraljevstvo Europske unije ( Brexit ). Međutim, iako su to klasični primjeri (budući da su imali globalni utjecaj), fenomen poslije istine pojavljuje se svakodnevno u manjem opsegu.

US Izbori 2016

Na navedenim izborima, kandidat Donald Trump širio je nebrojene informacije i nepodržane statističke podatke kako bi ojačao svoju kampanju i došao do svojih protivnika. Te izjave, koje su se uglavnom odnosile na javnu sigurnost i terorizam, izravno su upućivale na osjećaje pobune i nesigurnosti stanovništva, što se smatralo diskursom bez brige o podrijetlu podataka. Među glavnim izjavama ovog tipa su:

  • da je Hillary Clinton stvorila Islamsku državu;
  • da je nezaposlenost u SAD-u dostigla 42%;
  • da je Barack Obama musliman;
  • da je papa Francisco podržao njegovu kampanju.

Velik dio američkog stanovništva, motiviran osobnim vrijednostima, vjerovao je (ili čak vjerovao) u te i druge izjave Trumpa, koji je izabran za predsjednika.

Brexit referendum

U 2016. godini dogodio se tzv. Brexit, referendum kojim bi se odlučilo hoće li Ujedinjeno Kraljevstvo ostati ili neće ostati u Europskoj uniji. Tijekom tog procesa, kampanja za isključivanje bloka otkrila je da boravak u Europskoj uniji košta 470 milijuna dolara tjedno (informacije koje nikada nisu bile provjerene) i negativno utječu na nekoliko sektora gospodarstva.

Osim toga, referendum se dogodio u oštrom razdoblju izbjegličke krize i brojnim neutemeljenim statističkim podacima koji su se osvrtali na osjećaj nacionalizma stanovništva kako bi ojačali argument da bi napuštanje bloka donijelo više autonomije za rješavanje tog pitanja.

Ishod referenduma bio je povoljan za izlazak Velike Britanije iz Europske unije.

Politika nakon istine

Kao što se vidi, fenomen nakon istine je iznimno iskorišten u političkom kontekstu, posebno u izbornim kampanjama, u kojima je prednost za kandidate da otkriju informacije, iako lažne, kako bi poboljšale svoj imidž ili ocrnile svog protivnika. U takvim situacijama, javno mnijenje postaje još više manipulativno suočeno s bezbrojnim oblicima izborne propagande.

Prema tome, uobičajeno je da se potencijalno lažne informacije vezane uz tu temu utvrde i propagiraju u društvu kao da su istinite, iako na prolazan način, budući da ih korisnici često samo trebaju održavati do dana izbora.

Dakle, kada je riječ o politici, kritički smisao (objektivna sposobnost ispitivanja i analize informacija) je još važniji.

Postotna era

Mnogi znanstvenici vjeruju da sada živimo u "post-istinitoj eri", u kojoj istina činjenica više nije prioritet za medije ili društvo.

U tom kontekstu, kompjuterizacija je stvorila pretjerano visok protok proizvodnje i razmjenu informacija, što otežava razlikovanje istinitog ili lažnog.

Temelj koncepta "post-istinitog doba" lako se uočava na Internetu, gdje se informacije prenose na vrlo veliki broj prijemnika, stvarajući u kratkom vremenu "izmišljenu istinu" koju brani masa pojedinaca tko vjeruje da su informacije istinite.

Na tu temu, povjesničar Leandro Karnal primijetio je:

"Internet je suzio i kapitalizirao mogućnost pristupa informacijama. Nagrada je da više ljudi ima pristup informacijama. Loša strana je da više ljudi ima pristup informacijama.

Povjesničar sugerira da iako je korisno da više ljudi ima pristup informacijama, prirodna posljedica toga je da će više ljudi koji su lišeni kritičkog smisla također imati taj pristup, čime će se olakšati širenje lažnih ili nedokazanih informacija.