Obilježja fašizma
Fašizam je visoko nacionalistički i autoritarni režim vlasti koji je imao veliku važnost u Europi u dvadesetom stoljeću.
U Italiji je fašistički režim uspostavljen nakon Prvog svjetskog rata pod zapovjedništvom Benita Mussolinija, koji je vladao od 1922. do 1943. U isto vrijeme, fašistički ideali poslužili su kao temelj za nastanak nacizma u Njemačkoj.
S idejama koje su izrazito protiv liberalizma, marksizma i anarhizma, fašizam se klasificira kao krajnje desničarski režim obilježen diktatorskom i militariziranom vladom.
Pogledajte 8 glavnih obilježja koja definiraju ovu vrstu vlade.
1. Vrijednosti nacionalizma
Fašistički režimi izuzetno cijene vrijednost nacionalizma. Stoga je uobičajeno da fašističke vlade preuveličavaju nacionalističku propagandu putem slogana, simbola, glazbe i zastava.
U ime nacionalizma, fašističke vlade koriste sve moguće oblike manipulacije stanovništva, bilo putem medija, religije ili čak nasilja. Štoviše, fašistički režimi uspostavljeni u Italiji i Njemačkoj stalno su tražili širenje svog teritorija.
2. Totalitarizam i korporatizam
Fašizam uspostavlja totalitarnu vladu koja vrši apsolutnu kontrolu prava građana, bilo u političkom, kulturnom ili ekonomskom kontekstu. Osim toga, vlada potiče korporativizam među svim sektorima društva s ciljem stvaranja "organske države".
Najveći primjer fašističkog korporativizma dogodio se u Italiji tijekom Mussolinijeve vladavine. Tada su za svaku profesiju stvoreni sindikati radnika i poslodavaca. Ti su sindikati bili pod nadzorom Nacionalne fašističke stranke koja je osiguravala da su sve klase u svim područjima uvijek u skladu s idealima vlasti.
3. Naglasak na militarizmu
Fašizam je režim koji vjeruje u uporabu sile i nasilja u postizanju svojih ciljeva. Iz tog razloga, vlada izdvaja nesrazmjerne količine sredstava za financiranje oružja i ratova, čak zanemarujući druga područja kao što su zdravstvo ili obrazovanje. U ovoj vrsti vlade, vojnici i vojska potiču se od masa.
U fašističkim režimima policija je vrlo militarizirana i ima široku autonomiju za rješavanje unutarnjih i domaćih problema koji obično ne zahtijevaju vojno sudjelovanje.
4. Opsjednutost nacionalnom sigurnošću
Fašistički režimi imaju stalnu potrebu da pripreme narod za oružani sukob. U tom cilju propagiraju se teroristički govori kako bi se stvorio osjećaj nesigurnosti i paranoje u populaciji, koja nastoji ujediniti se u borbi za isti cilj. Tako fašizam koristi strah kao sredstvo motivacije.
5. Nepoštivanje ljudskih prava
U visoko militariziranom i konstantno konfrontirajućem društvu, ideali vlade stalno se nasilno nameću, uvjeravajući građane da ljudska prava nisu prioritet. Tako u fašizmu nema poštovanja slobode, tjelesnog integriteta, jednakosti ili čak života.
U fašističkim režimima, prezir prema ljudskim pravima prenosi se na stanovništvo, koje se pretvara u praksu poput smaknuća, mučenja, samovoljnih uhićenja itd.
6. Nepoštivanje intelektualaca i umjetnika
Dok fašističke vlade imaju podršku stanovništva, oni koji se ne drže ideala nacije su otvoreno neprijateljski raspoloženi.
Iz tog razloga, intelektualci i umjetnici koji su sposobni ispitati režim i utjecati na ljude da to isto čine progonjeni su, a svaki oblik pobune protiv države se nasilno odbacuje.
7. Kontrola medija i cenzura
Da bi se očuvao integritet sustava, fašistički režimi obično kontroliraju medije. Kontrola se ponekad provodi izravno od strane vlade, dok se u drugima mediji podvrgavaju neizravnoj regulaciji. U svakom slučaju, cenzura ideja protiv režima je uobičajena.
8. Koristi religiju kao oblik manipulacije
I u Njemačkoj iu Italiji fašizam je u ranim godinama osporavao predanost ljudi crkvi. Međutim, obje su vlade odlučile koristiti religiju u njihovu korist kako bi održale ideale stanovništva u skladu i okupile više sljedbenika. Tako su fašisti počeli povlačiti paralele između religijskih pravila i političkih ideologija kako bi manipulirali ljudima.
U Italiji je Mussolini, osim što je bio ateist, planirao zaplijeniti crkvenu imovinu dok nije odlučio uključiti religijsku retoriku u svoje govore.
