Razlika između demokracije i diktature

Demokracija i diktatura su dvije vrste režima vlasti. Ti režimi imaju suprotna obilježja: u demokraciji moć odlučivanja pripada ljudima, au diktaturi odluke nameće autoritarna vlada.

U demokraciji je moć naroda jer odluke dolaze od njega, preko njegovih demokratski izabranih predstavnika. Američki predsjednik Abraham Lincoln definirao je demokraciju kao "vlast naroda, naroda, naroda".

Već u diktaturi, suprotno onome što se događa u demokraciji, vlada donosi odluke i volja naroda vlada ne uzima u obzir.

Što je demokracija?

U demokraciji građani imaju pravo na ravnopravno sudjelovanje u odlukama države, odnosno, aktivno je sudjelovanje naroda u političkim odlukama zemlje.

Oblik sudjelovanja javnosti ovisi o tipu usvojene demokracije, ali ona uvijek postoji u demokratskim sustavima vlasti.

Popularne demonstracije za povratak demokracije u Brazilu

Vrste demokracije

Postoje tri glavne vrste demokracije: izravna, reprezentativna i participativna.

  • izravna demokracija : u izravnoj demokraciji građani izravno sudjeluju u odlukama države. Primjer za to je sudjelovanje u popularnim konzultacijama, kao u slučaju referenduma i plebiscita.
  • reprezentativna demokracija : u predstavničkoj demokraciji volja naroda izražava se kroz njezine predstavnike koji se biraju izravnim glasovanjem na izborima.
  • participativna demokracija : naziva se i polu-izravna demokracija jer ima obilježja izravne i neizravne demokracije. Predstavnici se biraju izravnim glasovanjem, a građani također sudjeluju u političkim odlukama putem popularnih konzultacijskih inicijativa.

U demokratskom režimu, vladine odluke i upravne odgovornosti nisu koncentrirane u jednoj osobi ili skupini. Odgovornosti su podijeljene između izvršne, zakonodavne i sudske grane.

Izvršna vlast je odgovorna za državnu upravu, za provedbu i provedbu zakona i vladinih planova, te za brigu o javnim interesima.

Čelnici Izvršnog odbora su: predsjednik Republike, guverneri država i gradonačelnici općina.

Zakonodavstvo je odgovorno za donošenje propisa. Zadatak uključuje predlaganje, raspravljanje i glasanje o zakonima i drugim normama.

Na saveznoj razini zakonodavstvo zastupaju Zastupnički dom i Savezni senat, u državama zakonodavne skupštine, au općinama gradska vijeća.

Pravosuđe ima funkciju upravljanja pravdom i osiguravanja pravilnog provođenja zakona u zemlji.

Također je uloga pravosuđa da štiti ustav SRJ i da osigura da se prava koja su u njemu zajamčena, provode i da se ne krše.

Kako je došlo do demokracije?

Pojam demokracije, iako se razlikuje od današnjeg, pojavio se u staroj Grčkoj. Grčka demokracija pojavila se u skupštinama, gdje su se odvijale političke odluke tog vremena.

U skupštinama su donesene političke odluke o funkcioniranju grčkih gradova-država. U tim skupštinama već je postojalo pravo sudjelovanja ljudi u političkim odlukama i raspravama.

Demokracija u Brazilu

Demokracija u Brazilu obilježena je nekim važnim događajima. Na kraju razdoblja vojne diktature (1964.-1985.) Pokret "Right Now" borio se za povratak izravnih izbora u zemlji, što se dogodilo 1989. s izravnim izborom za predsjednika Republike.

Nakon završetka diktature, proglašenje Saveznog ustava iz 1988. još je jedna važna prekretnica u povijesti demokracije u zemlji.

Ustav je postao poznat kao "Ustav građana" upravo zato što jamči prava koja su ključna za demokraciju, kao što su zaštita temeljnih prava, promicanje veće društvene jednakosti, pravo glasa svih građana i sloboda izražavanja.

Upoznajte 5 važnih trenutaka u borbi za demokraciju.

Koje su najveće demokracije na svijetu?

Brazil je na 49. mjestu svjetske demokracije. Prema Indeksu demokracije magazina The Economist, 10 najvećih demokracija u svijetu su:

  1. Norveška
  2. Island
  3. Švedska
  4. Novi Zeland
  5. Danska
  6. Irska
  7. Kanada
  8. Australija
  9. Finska
  10. Švajcarska

Da bi se zemlja smatrala velikom demokracijom, vrednuju se sljedeće stavke:

  • usvojeni izborni procesi;
  • prava građana i građanske slobode;
  • političko sudjelovanje stanovništva;
  • stupanj političke kulture u zemlji;
  • funkcioniranje vlade.

Što je diktatura?

U diktaturi, za razliku od onoga što se događa u demokratskim režimima vlasti, sve ovlasti i odluke države centralizirane su u rukama osobe ili skupine ljudi.

Najizrazitije obilježje diktature je upravo odsustvo demokratskih načela, što znači da se demokracija i diktatura mogu smatrati suprotnostima, dakle diktatura je antidemokratski režim.

Diktatorska vlada je nelegitimna vlada i gotovo uvijek nasilna. To je nelegitimno, jer je oblik dolaska na vlast obično putem državnog udara, kada je moć preuzeta od legitimne vlade upotrebom sile i antidemokratskih sredstava.

Dijeli Pošalji Tweet Diktatura u Brazilu

Vojna diktatura

Diktatura također može biti vojna. U ovom slučaju diktatorsku vladu kontrolira skupina vojnog osoblja koje obično dolazi na vlast puča .

Brazil je doživio razdoblje vojne diktature 21 godinu (od 1964. do 1985.), a povratak demokracije u zemlji bio je proces koji je trajao nekoliko godina.

Nakon završetka diktature, Tancredo Neves je izabran za predsjednika, ali još uvijek po neizravnom sustavu glasovanja, tj. Bez sudjelovanja stanovništva. Prvi izravni izbor na mjesto predsjednika Republike nakon diktature dogodio se 1989. godine.

Vidi također značenja diktature i vojne diktature i zna 5 karakteristika vojnih diktatura.

Diktatura današnjice

Postoje zemlje koje još uvijek žive u režimima koji se smatraju diktatorskim ili diktatorskim obilježjima. Neke od tih zemalja su klasificirane kao demokracije, ali praksama koje su usvojile njihove vlade mogu se smatrati diktatorima.

U većini tih zemalja ljudi nemaju pravo sudjelovati na izborima, a sloboda izražavanja je sasvim kontrolirana.

Upoznajte neke zemlje koje još uvijek žive u režimima s obilježjima diktature:

  • Angola : Zemlja je prošla dugi građanski rat posljednjih godina, a stanovništvo je često nasilno potisnuto od strane vlade,
  • Kuba : Kubanski službeni režim je komunizam, ali sloboda izražavanja i tiska su čvrsto kontrolirani u zemlji,
  • Kina : zemlja je klasificirana kao Narodna Republika, ali kineska vlada usvaja autoritarne i cenzorske prakse i često ne poštuje ljudska prava,
  • Sjeverna Koreja : Vlada se smatra vrlo represivnom i nasilnom, a stanovništvo nema mnogo poštovanih temeljnih prava,
  • Iran : zemlja obično krši ljudska prava, ograničava slobodu tiska i potiskuje popularne demonstracije,
  • Oman : to je vrlo stara diktatura iu ovoj zemlji ne postoji čak ni Ustav koji štiti prava građana,
  • Zimbabve : zemljom upravlja isti predsjednik više od 30 godina iu raznim vremenima usvojene su nasilne prakse protiv stanovništva, kao i kršenja ljudskih prava.

Vrhunski diktatori na svijetu

Mnogi diktatorski vladari postali su poznati po nasilnim i represivnim obilježjima svojih vlada. Upoznajte neke od njih:

  • Adolf Hitler : zapovjedio je nacističku diktaturu u Njemačkoj, njegova vlada je progonila i ubila mnoge Židove i tlačila nasiljem protivnike režima,
  • Augusto Pinochet : Čileanski diktator koji je preuzeo vlast nakon vojnog udara, u svojoj vladi mnogi civili ubijeni, a ljudska prava su često kršena,
  • Antonio Salazar : Portugalski diktator preuzeo je vlast nakon vojnog udara, njegova vlada prekršila je slobodu izražavanja i tiska i individualna prava građana,
  • Benito Mussolini : Talijanski diktator vodio je fašističku vladu koja je progonila protivnike vlade, kontrolirala medije i ne poštivala ustavnu zaštitu,
  • Francisco Franco : španjolski diktator bio je odgovoran za vladu koja je prekršila ljudska prava i proganjala i pogubila,
  • Josef Stalin : bio je diktator u bivšem Sovjetskom Savezu i njegov je režim postao poznat kao staljinizam. U njegovoj vladi nije bilo opozicijske stranke i bilo je cenzure i progona,
  • Mao Tse-tung : Kineski diktator se smatra jednim od najnasilnijih na svijetu, u njegovoj vladi više od 70 milijuna ljudi je progonjeno i ubijeno,
  • Saddam Hussein : Bio je diktator u Iraku, u njegovoj vladi bilo je mnogo progona i smrti, uglavnom protiv kurdskog naroda i protivnika njegove vlade.

Glavne razlike između demokracije i diktature

demokratijadiktatura
izboridirektanposredan
stanjeTo je demokratsko.Ona je autoritarna, nedemokratska
snagaPodijeljena između izvršne, zakonodavne i sudskeUsredotočen je na jednu osobu ili skupinu
pravaOni se poštuju i štiteMože se otkazati
Popularne manifestacijeDopušteno je, to je ustavno pravoZabranjeni su i potisnuti
cenzuraNe postojiPostoji

Uključivanje građana u odluke

PostojiNe postoji

Saznajte više o demokraciji, predstavničkoj demokraciji, participativnoj demokraciji i izravnoj demokraciji.