Fermijev paradoks

Što je Fermijev paradoks:

Fermijev paradoks je propitivanje postojanja (ili ne) inteligentnih živih bića u drugim planetima i galaksijama Svemira .

Paradoks se sastoji u kontradikciji između visokih vjerojatnosti planeta sličnih Zemlji u svemiru, uzimajući u obzir njihovu neizmjernost i njihovu dob (procjenjuje se da je Svemir star oko 14 milijardi godina), i činjenica da ljudska bića nikada nisu dokazala postojanje drugih inteligentnih oblika života na drugim planetima.

Ovo pitanje je proizašlo iz razmišljanja talijanskog fizičara Enrica Fermija (1901-1954) koji je, razgovarajući s nekim prijateljima o svim vjerojatnim dokazima o postojanju planeta sposobnih za skrivanje inteligentnog života, postavio ikoničko pitanje: jesu li?

Da bi bolje razumjeli Fermijevo pitanje, samo je potrebno gledati na noćno nebo u noći bez oblaka. U najboljem slučaju možete vidjeti oko 2.500 zvijezda, što predstavlja samo stotinu od milijunti dio zvijezda koje čine Mliječni put (naša galaksija).

Ukupno, samo u Mliječnom putu ima oko 400 milijardi zvijezda. U vidljivom svemiru, prema najnovijim procjenama astronomije, postoji još milijardu galaksija sličnih ili većih od naših, s milijardama drugih zvijezda.

Sve u svemu, samo u vidljivom Svemiru (koji, usput rečeno, nije veći dio Svemira), postoji otprilike 70 zvjezdica, s prosjekom od 17 milijardi planeta koji su vjerojatno slični Zemlji.

Na temelju tih podataka i niza spekulacija, znanstvenici su u stanju izračunati vjerojatni broj planeta u svemiru koji mogu sakriti neku vrstu inteligentnog života. Za to, oni koriste tzv. Drakeovu jednadžbu (N = R * Fp.Ne.Fl.Fi.Fc.L).

Drakeova jednadžba

Tu je jednadžbu formulirao američki astrofizičar i astronom Frank Drake 1961. godine. Njegova je zadaća odrediti prosjek vjerojatnih izvanzemaljskih civilizacija koje postoje u Mliječnom putu i koje mogu komunicirati s ljudima putem tehničko-komunikacijskih uređaja.

Formula Drakeove jednadžbe sastoji se od sljedećih uvjeta:
N (broj napredne civilizacije u Mliječnoj stazi)
R * (ukupan broj zvjezdica u Mliječnoj stazi)
Fp (udio zvijezda koje imaju planete)
Ne (planeti solarnog sustava koji su ekološki prikladni za život)
Fl (planeti na kojima se život uistinu javlja)
Fi (dio naseljenih planeta na kojima se pojavljuju inteligentna bića)
Fc (dio planeta gdje inteligentna bića razvijaju tehničko-komunikacijsku civilizaciju)
L (udio planeta s tehničkim civilizacijama).

Množenje svih tih vrijednosti rezultira brojem navodno različitih inteligentnih civilizacija u Mliječnom putu.

Prema rezultatima temeljenim na najpesimističnijoj pretpostavci, bilo je trenutno 10 planeta s živim bićima obdarenim inteligencijom i sposobnim uspostaviti neku vrstu komunikacije. No, u najboljem slučaju, Drakeova jednadžba sugerira da postoji oko 100.000 civilizacija sposobnih uspostaviti komunikacijski kontakt samo u našoj galaksiji.

S obzirom na ovaj rezultat, Fermijevo ispitivanje postaje intenzivnije: "Gdje su oni?".

Fermijeve paradoksne teorije

Prema Kardaševovoj ljestvici - teorijskoj metodi mjerenja tehnološke razine napredovanja civilizacija u kozmičkoj perspektivi - u svemiru mogu postojati tri glavne kategorije inteligentnih civilizacija:

Civilizacija tipa I: sastoji se od civilizacije razvijene do razine sposobnosti da iskoristi svu energiju svog planeta. Ljudi bi se, primjerice, uklopili u ovu vrstu civilizacije.
Civilizacija tipa II: oni mogu apsorbirati i koristiti energiju zvijezde koja je najbliža njihovom planetu. Civilizacija tipa II mora biti visoko tehnološki napredna u usporedbi s ljudima da bi se postigla ta razina.
Civilizacija Tip III: to se smatra najrazvijenijom civilizacijom, prema Kardaševovoj ljestvici. Oni bi mogli iskoristiti energiju cijele galaksije koju nastanjuju, moć koju ljudi ne mogu zamisliti.

Primjerice, uzimajući u obzir starost Mliječnog puta i rezultate Drakeove jednadžbe, u našoj galaksiji trebalo je postojati tisuću civilizacija koje su već dosegle Tip III Kardaševske skale.

Međutim, do sada nije ostvaren nikakav izvanzemaljski kontakt, pa je Fermijev paradoks još intrigantniji.

Teorija Velikog filtra

Jedna od teorija koje pokušavaju objasniti odsutnost kontakta s drugim evoluiranim civilizacijama u galaksiji je "Velika teorija filtera".

Prema ovom objašnjenju, ne postoje civilizacije Tipa II ili Tipa III zbog određenog katastrofalnog događaja koji sprečava nastavak tih civilizacija u nekom trenutku njihovog razvoja .

Veliki filtar bio bi trenutak u evolucijskom procesu koji bi nemoguće ili uvelike ometao nastavak života.

Na temelju teorije Velikog filtra postavlja se novo pitanje: u kojoj se točki Veliki filtar pojavljuje u povijesti evolucije?

Postoje tri glavne pretpostavke:

1 - Ljudi su već nadmašili Veliki filtar, čineći pojavu inteligentnog života na Zemlji iznimno rijetkom pojavom.

2 - Nema naprednih civilizacija jer su ljudska bića (i druge vjerojatne civilizacije u cijelom Svemiru) prva koja postižu vrhunac evolucijskog i tehnološkog razvoja (tip II ili tip III). Iz ovog objašnjenja, ljudi bi bili jedna od prvih civilizacija koje su postigle super-inteligentan status.

3 - Veliki filtar tek dolazi. Ta pretpostavka pretpostavlja da će velika kataklizma budućnosti biti odgovorna za "filtriranje" napredovanja vrste. To znači da razina evolucije koju su ljudi već postigli ne bi bila rijetka pojava u svemiru.

Teorije civilizacija tipa II i III

Druga skupina objašnjenja zagovara postojanje različitih civilizacija tipa II i III u svemiru, ali one bi imale specifične motive da ljudi ne mogu stupiti u kontakt s njima.

Među nekim od pretpostavki je i ideja da je Mliječna staza poprilično naseljena, ali kako bi se planeta Zemlja nalazila u vrlo opustošenoj regiji galaksije, ne bi bila u mogućnosti uočiti veliko kretanje koje se zapravo događa izvan mjesta gdje ljudska tehnologija može promatrati,

Druga zastrašujuća teorija brani ideju da u svemiru postoje grabežljive civilizacije koje uzrokuju skrivanje čak i najnaprednijih bića u galaksiji kako bi se izbjeglo otkrivanje neželjenih civilizacija.

Još uvijek postoji "hipoteza o zoološkom vrtu" u kojoj se kaže da postoje više civilizacije od naših i da znaju za postojanje života na Zemlji, ali da zadržavaju samo da promatraju sve što se dogodilo na planeti.

Postoje bezbrojne teorije koje pokušavaju odgovoriti na pitanje koje mu je postavio Fermi, od najkiselijih klišeja do najapsurdnijih kreativnih ideja.